Brza hrana stvara zavisnost kao droga
Brza hrana stvara zavisnost kao i heroin i cigarete i može da izazove gojaznost, pokazalo je najnovije istraživanje.
Naučnici sa Istraživačkog instituta "Skrips" na Floridi ustanovili su da masna, slana i slatka hrana pokreće centre u mozgu koji izazivaju zadovoljstvo.
Reč je, naime, o istim centrima koji se pokreću pomoću droge ili nikotina.
Ovo otkriće, objavljeno u onlajn časopisu "Nature Neuroscience", delimično objašnjava zašto gojaznost postaje sve veći problem širom sveta i zašto su lanci brze hrane tako popularni.
Naučnici su tokom istraživanja hranili miševe visoko kaloričnom, masnom hranom. Vrlo brzo životinje su počele da pokazuju znakove zavisnosti.
"Istraživanje pruža ubedljiv dokaz da se zavisnost od droga i gojaznost zasnivaju na istim neurobiološkim mehanizmima. Zato i jeste tako teško odupreti se nezdravoj ishrani, objasnio je profesor Pol Keni koji je predvodio istraživanje.
On je kazao da njihovo otkriće samo potkrepljuje ono što gojazne osobe već godinama ističu - da je izuzetno teško odvići se od brze hrane, kao što je narkomanima da ostave drogu ili pušačima da prestanu da puše.
Francuzi šampioni Evrope u konzumiranju pice
Pica se smatra u potpunosti italijanskim proizvodom, ali Italijani nisu ti koji je konzumiraju najviše u Evropi, već Francuzi koji u proseku pojedu jednu picu nedeljno.
Svaki Francuz u proseku pojede deset kilograma pice godišnje, odnosno dva puta više nego Italijani i tri kilograma manje nego Amerikanci.
Picerije cvetaju u Francuskoj i broj vrsta tog jela jednak je broju njegovih pristalica.
Pice se prodaju ne samo u picerijama, već i na kioscima, u prodavnicama i supermarketima, ali i putem automata.
Dnevnik "Ekspres" navodi da u Francuskoj postoji 13.000 picerija, da pica čini 80 odsto naručenih jela koja se dostavljaju na kućnu adresu i da se u proseku na devet sendviča i samo jedan hamburger prodaje 16 pica.
Tržište će se i dalje širiti i jačati, kažu u francuskoj agenciji za ugostiteljstvo, tim pre što je pica sinonomim zadovoljstva i druženja.
Pevac u vinu se vraća u Dubaji
Petao u vinu vraća se na menije restorana u Dubaiju nakon što su vlasti promienile svoju odluku o zabrani upotrebe alkohola u pripremi jela u velikim restoranima u gradu, piše dnevnik "Nacional".
Kalid Šarif al-Avadi, šef odseka za kontrolu hrane u opštinskoj upravi, izjavio je za dnevnik da će jela pripremljena sa alkoholom moći da se služe pod uslovom da se klijentima to i napomene.
Dnevnik objašnjava da će tako alkohol koji služi za priremu jela biti tretiran pod istim pravilima kao i proizvodi koji ne podležu halal kvalitetu.
Brojni šefovi restorana, koji su bili nezadovoljni zabranom upotrebe alkohola u pripremanju jela, odahnuli su nakon ove odluke.
Dnevnik je samo dan ranije, u ponedeljak, u tekst pod naslovom "Zbogom pevcu u vinu" objavio da su gradske vlasti obavestile šefove velikih restorana u Dubaiju da više ne mogu da koriste alkohol za pripremu jela.
Opširnije...
Najbolji sir na svetu - švajcarski grijer
Na nedavno završenom svetskom takmičenju za najbolji sir na svetu, održanom u američkoj saveznoj državi Viskonsin, pobedio je švajcarski sir grijer.
Pobedničku titulu poneo je sir švajcarskog proizvođača Sedrika Franjera, koji je žiri nagradio zbog kremaste teksture i laganog ukusa aromatičnih trava, prenosi agencija AP.
Grijer je tvrdi sir sa zaštićenim poreklom koji se pravi od neobrađenog kravljeg mleka.
Drugo mesto osvojio je još jedan "švajcarac", a treće jedan austrijski sir.
Ove godine je u konkurenciji bilo 2.300 sireva iz 20 zemalja.
Svetsko takmičenje 2010. održano je u Viskonsinu, poznatom po velikoj proizvodnji sireva.
Britanci najbolji kuvar
Francuzi, koji se često hvale svojim talentom za kuvanje, u stvarnosti provode manje vremena u kuhinji od Britanaca i pripremaju manje egzotičnih jela, pokazalo je jedno istraživanje.
Čak 72 odsto Britanaca svakodnevno kuva kod kuće, dok je takvih 59 odsto Francuza, zaključak je studije sprovedene medju čitaocima magazina Madam Figaro i Bi-Bi-Sijevog kulinarskog časopisa Oliv. Kada su u kuhinji, 50 odsto Britanaca kuva više od 30 minuta, dok to čini 27 odsto Francuza. Francuzi u restoranu prosečno jedu tri puta, a Britanci dva puta mesečno.
Prema studiji, Britanci su najbolji kuvari. Čak 99 odsto Britanaca i 87 odsto francuza priprema italijanske specijalitete, kineska jela sprema 76 odsto Britanaca i 40 odsto Francuza, a indijska 76 odsto Britanaca i 31 odsto Francuza. Italijanska kuhinja omiljena je strana kuhinja i za Francuze i Britance. Samo jedan odsto Francuza odabralo je britansku kao omiljenu kuhinju. Istraživanje je sprovedeno medju 2.061 čitaocem Bi-Bi-Sijevog magazina i 1.345 čitalaca časopisa Madam Figaro.
I slano i slatko
Kombinacija čokolade sa slanim jelima biće veoma moderna u 2010. Gorak ukus čokolade čini jelo egzotičnijim i daje dodatnu slojevitost čitavoj aromi.
Zdraviji sastojci i kombinovanje čokolade s drugim, slanim ukusima vodeći su trendovi za 2010. godinu, najavljuju iz američkog udruženja proizvođača slatkiša. Nedavna anketiranja kupaca i prodavača pokazuju da kupci kojima je stalo do zdravije ishrane pokušavaju da i čokoladu učine što zdravijim izborom.
Proizvođači pokušavaju da udovolje takvim željama, kaže Suzan Smit iz Nacionalnog udruženja proizvođača slatkiša:
- Čokolada i kakao više nisu samo poslastice, nego se sve više nalaze u raznim drugim vrstama jela, koja mogu da budu i glavna jela ili predjela - smatra ona.
Na nedavnom stručnom skupu u Vašingtonu predstavljena su neka od takvih jela.
- Danas imamo ručak inspirisan kakaom i čokoladom... počevši s biftekom mariniranim u kakaou, soji i ruzmarinu - objavila je jedna od učesnica skupa.
Opširnije...
Najbolje se jede u Tokiju, ne u Parizu
Glavni grad Japana preoteo je od Pariza, u čuvenom turističkom vodiču "Mišlen", titulu grada sa najvećim brojem restorana ovenčanih sa tri zvezdice i tako postao "svetska prestonica gastronomije".
U najnovijem izdanju vodiča "Mišlen", Tokio sada ima 11 restorana sa tri zvezdice, što je jedan više nego u Parizu.
Japanska prestonica ima i više restorana sa jednom ili dve zvezdice nego Grad svetlosti - čak 197 tokijskih restorana okićeno je sa ukupno 261 prestižnom zvedicom.
Poređenja radi, Njujork ima svega četiri restorana sa tri zvezdice.
Opširnije...
Jabuka koja ne truli
Zamislite jabuku koja ostaje sveža i sočna 14 dana, a ako se čuva u frižideru može da zadrži svežinu i nekoliko meseci! Baš takvu sortu proizveli su u Australiji.
Istraživači ministarstva za poljoprivredu i ribarstvo australijske države Kvinslend uspeli su da, posle 20 godina rada, razviju sortu jabuka za koju kažu da je najbolja jabuka na svetu.
Produžena svežina i otpornost na bolesti ove voćke postignute su bez genetskih modifikacija, dodatkom gena jedne azijske sorte jabuka.
"Nova jabuka nije samo otporna na trulež, već je i odličnog ukusa", tvrdi minister poljoprivrede Kvinslenda Tim Malerin, dodajući da je prilikom testiranja postigla odlične rezultate.
Prednost ovog voća je u tome što neće morati da se ubere dok je još zeleno, ističu istraživači, navodeći da voće koje sazreva u skladištima nikada nije tako ukusno kao ono koje sazri na drvetu.
Jabuka, koja zasad nosi ne baš primamljiv naziv RS 103-130, naćiće se na australijskim pijacama od iduće godine.
Klimatske promene menjaju "mapu vina"
Globalno otopljavanje je promenilo međunarodnu "vinsku mapu" - najkvalitetnija vina počinju da stižu iz severnijih krajeva, a kvalitetna bela vina ustupaju primat crnim.
I najpoznatiji proizvođači iz Francuske i Nemačke, koji su se dičili svojim lakim belim vinima, sada proizvode kvalitetnija crna vina. Lozama za takva vina pogoduje sve toplija klima.
Dugo se smatralo da britanska klima nije idealna za razvoj vinogradarstva, ali se poslednjih godina mnogo toga promenilo.
Iz Velike Britanije su stizala bela vina jer je hladna klima pogodovala vrsti grozđa od kojih se ona spravljaju, a sada su klimatske promene dovele do toga da u britanskim vinogradima počinje da rađa grozđe od koga se prave crna vina.
Posle 600 godina ponovo je rodila loza od koje se pravi najkvalitetnije crno vino, javila je britanska agencija Rojters. Britanski vinogradari su počeli da zasade podmlađuju lozom kojoj pogoduje topla klima, a novi vinogradi sa novim sortama grožđa niču na pšeničnim poljima ili u baštama gde se gajilo povrće.
Opširnije...
|
|